TROGIR je gradić, luka i ljetovalište,smješten u Splitsko-dalmatinskoj županiji na zapadnom ulazu u Kaštelanski zaljev, na nadmorskoj visini od oko 1 metar. Sam grad leži na malenom otočiću u morskom tjesnacu između kopna i otoka Čiova sa kojima je spojen mostovima. Jadranskom magistralom povezan je sa svim naseljima u Dalmaciji, a u neposrednoj blizini, svega 4 kilometra istočnije u Divuljama nalazi se splitska zračna luka.

Arheološka istraživanja pokazuju da je čovjek na trogirskom otoku boravio još dalekoj prapovijesti.
Trogir (Tragurium) kao naselje su tijekom III. st. pr. Kr. utemeljili grčki kolonisti, trgovci s Isse (Visa).

Crkva sv. Barbare (nekoć Martina) najzanimljivija je ranosrednjovjekovna crkvica iz XI. st. Iz tog vremena sačuvani su ostaci šesterolisne crkve sv. Marije na jugoistočnom rubu trga, predvorje muzeja sakralne umjetnosti.

Najvrijednije zdanje iz XV. st. je Velika Ćipikova palača sučelice katedrali. Na njezinu ukrašavanju radili su Nikola Firentinac, Ivan Duknović i Andrija Aleši. Zajedno su podigli i uresili renesansnu kapelu Blaženoga Ivana Trogirskoga. Na istočnoj strani trga nalazi se Komunalna palača ( Knežev dvor) sagrađena u renesansnom stilu, koja se spominje od XIII. stoljeća. Na južnoj strani je gradska loža – trijem, XIV.st., koja je služila kao sudnica. Sačuvana su i južna gradska vrata iz 1573. godine, na kojima se veliča grad nekoć rimski i njegovi slavni ljudi. Uz njih je loža – trijem koji je služio namjernicima koji zakasne u grad. U blizini je sklop ženskog benediktinskog samostana sv. Nikole – muzej Kairos, u kojem redovnički život započinje u XI. stoljeću. Na sjevernim gradskim vratima diže se kip sv. Ivana koji čuva ulaz u grad. U blizini je sklop palače Garagnin Fanfogna – danas Muzej grada Trogira.

Trogir je izrazito turistički centar s blagom mediteranskom klimom. Na obalama Trogirske rivijere formirani su mnogi zaljevi, rtovi i uvale kao npr. uvala Stari Trogir sa svojim šljunčanim, kamenim i pjeskovitim plažama, uvala Voluja, uvala Vela Rina na Malom Drveniku, uvala Krknjaši na Velom Drveniku, područje Sv. Fumije – otočića na jugozapadu od otoka Čiova, uvala Saldun, Racetinovac, Kancelirovac na zapadnom dijelu Čiova, te područje Pantana sa izvorom, rječicom i plažom istočno od Trogira. Ovo područje, na kojem prevladava mediteranska vegetacija, kulture vinove loze, smokve, rogača, maslina, veće površine alepskog bora, aromatično bilje i smilje, kadulja, pogodno je za izlete, krstarenja i druge razonode na moru.